Vađenje šećerne repe

Tehnološki gledano, šećerna repa je zrela kada njezin sadržaj ima najpovoljniji odnos šećera i nešećera u korijenu, dakle kad je iskoristivost najveća, a to se događa u našim uvjetima oko sredine listopada. Tada je odnos korijena i lista 1:0,5-0,8.

Kada vaditi šećernu repu?

Pitanje vremena vađenja je jedno od najtežih pitanja u tehnologiji proizvodnje i prerade šećerne repe a posebno se ogleda u problemu određivanja samog početka vađenja koji diktira daljnju dinamiku. Razlog tome  su zahtjevi koji su u potpunoj suprotnosti. Postoji nekoliko razloga koji zahtijevaju raniji početak vađenja (početak rujna):

  • Ograničen i za veliku količinu sirovine nedovoljno veliki preradbeni kapacitet šećerane (7000 t/ha znači mogućnost dnevne prerade repe s tek oko cca 120 ha ili oko 1% zasijane površine od 12 000 ha !)
  • Interes proizvođača da što ranije izvade repu kako bi obavili sjetvu ozimina ili prije dolaska loših vremenskih prilika
  • Ograničeni skladišni kapaciteti zbog teško pristupačnih njiva (uz predviđenu dinamiku mogućnost skladištenja po završetku vađenja cca 15 % ukupno planirane količine za preradu)

S druge strane postoje činjenice koje potiču kasniji početak vađenja i prerade (listopad):

  • Zahtjev za fiziološki zrelom i maksimalno iskoristivom repom
  • Nemogućnost višednevnog čuvanja repe tijekom perioda visokih temperatura i štete koje se javljaju pri takvim uvjetima

Tehnološki gledano neupitno je da vađenje ne treba početi prije listopada.

Agronomski gledano, bez rješavanja problema koji zahtijevaju rani početak vađenja (povećanje kapaciteta prerade i izgradnja kvalitetnih pristupnih putova njivama), početak vađenja u rujnu je neminovnost.

Ekonomski gledano, vrijeme vađenja je za pojedinačnu analizu jer s jedne strane ranije vađenje znači manje troškove vađenja i prijevoza, manje troškove na obradi za narednu kulturu, veći potencijal proizvodnje naredne kulture, a s druge strane kasnije vađenje donosi veći prinos korijena, veći sadržaj šećera i manje gubitke korijena pri vađenju.  

Bez obzira na ove dileme, šećerana je ta koja određuje vrijeme vađenja a pri tome uzima u obzir slijedeće :

  1. Planiranu količinu sirovine za preradu
  2. Planirani kapacitet dnevne prerade
  3. Krajnji rok vađenja
  4. Predkampanjsku analizu sirovine
  5. Stanje pojedinog usjeva
  6. Udaljenost pojedinih površina od tvrdih putova
  7. Kapacitet svih prostora za skladištenje repe i njihovu pristupačnost
  8. Narednu kulturu na površini planiranoj za vađenje

Koje su moguće štete kod vađenja?

Šteta koja nastaje u vađenju nastaju iz tri razloga:

 1. Zbog vanjskih uvjeta vađenja :
  • zakorovljenosti usjeva
  • nekvalitetne obrade tla (neravna površina)
  • nekvalitete usjeva (rijedak sklop, neujednačene repe, repe izvan zemlje…)
  • vremenske prilike (presuho, prevlažno…)
2. Zbog loših tehničkih karakteristika stroja za vađenje :
  • zastarjeli ili istrošeni tip stroja
  • nekvalitetna pripremljenost stroja za rad
  • neodgovarajući tip vadilice
  • nemogućnost odgovarajućih i neophodnih podešavanja
3. Zbog loše organizacije rada
  • nespretni rukovoditelji strojeva
  • nedovoljno vremena za vađenje
  • neodgovarajuća servisna služba

Gore navedeni razlozi uzrokuju gubitke koji se javljaju  zbog :

  • neizvađenog korijena
  • nepokupljenog korijena
  • loma korijena
  • prenisko o odrezane glave
  • previsoko odrezane glave (veća nečistoća)
  • koso odrezane ili otkinute glave

Gubici pri vađenju mogu iznositi i više od 30%  !!!

3,174 total views, 1 views today