Sjetva šećerne repe

Šećerna repa je kultura čiji konačni rezultati jako ovise o prvim fazama rasta pa prema tome i o kvaliteti sjetve. Čimbenici koji mogu utjecati na kvalitetu sjetve su:

  • predsjetvena priprema tla
  • vrijeme (datum) sjetve
  • vlažnost i temperatura tla
  • dubina sjetve
  • kvaliteta dorade sjemena
  • kvaliteta sijačice i sjetve

Kada se sije šećerna repa?

Šećernu repa je kultura koja se rano sije. Rana sjetva ima znatno više prednosti od nedostataka a budući da su rijetke godine u kojima je došlo do izmrzavanja većih razmjera, rana sjetva ima puno opravdanje. Prednosti kod rane sjetve:

  • sjemenka i biljka imaju mogućnost korištenja zimske vlage
  • moguća je (zbog dovoljno vlage) plića sjetva – lakše klijanje i nicanje
  •  izbjegavanje šteta od insekata koji se kasnije pojavljuju (repina pipa još ne leti a žičnjaci su zbog hladnoće još duboko u tlu)
  • mala je opasnost od isušivanja površinskog sloja
  • manja je opasnost od pokorice
  • veći je broj dana vegetacije
  • biljka ranije prolazi osjetljive faze razvoja (manje štete od nematoda, kasnih mrazeva, doza herbicida i sl.)

Dvije su moguće opasnosti od rane sjetve:

  • izmrzavanje uslijed jakog mraza
  • dugo klijanje i nicanje koje biljku izlažu napadu pojedinih bolesti.

U našim uvjetima, na istočnom području Hrvatske, orijentacijskim datumom početka sjetve smatra se 10.3. a optimalni završetak 5.4. Na prinos rok sjetve ima veliki utjecaj pa tako svaki dan zakašnjenja sa sjetvom u travnju odnosi prosječno 470 kg/ha.

Ukoliko su nepovoljni uvjeti za tako kasnu sjetvu gubitak je i veći, ali u povoljnim godinama sa dosta oborina i svjetla, prinos biti zadovoljavajući. Za razliku od prinosa, na kvalitetu korijena (digestija) rok sjetve nema toliki značaj kao rok vađenja koji je presudan.

Koliko se sjemena sije?

mehSijacicaOdlična kvaliteta sjemena koje se koristi za sjetvu kod nas omogućava sjetvu na konačni sklop. Sjeme šećerne repe se pakira u sjetvene jedinice od 100 000 sjemenki. Potreban broj jedinica (SJ) po hektaru računa se po formuli:

SJ/ha=1000/(Međuredni razmak (cm) X razmak u redu (cm))

Primjer (ako je međuredni razmak 50 cm, a razmak u redu 60 cm)
SJ/ha=1000/(50 cm X 60 cm)=1,25 /ha

 

Na kojem se razmaku sije šećerna repa?

Broj biljaka po hektaru određuje konačan prinos šećera po hektaru direktno i indirektno. Direktno prinosom korijena, a indirektno kroz građu korijena, veličinu glava, sadržajem štetnog dušika, zakorovljenošću (rjeđi sklop – više korova) itd.

Kod nas se repa sije na međuredni razmak 50 cm, uglavnom zbog prilagođene mehanizacije, iako razmak 45 cm uz stalne tragove na velikim površinama pokazuje punu ekonomsku i tehnološku opravdanost. Razmak u redu varira i ovisi o kvaliteti pripreme i očekivane poljske klijavosti. Kod idealnih priprema i dobrih uvjeta preporučljiva je sjetva na 18 cm, ali je kod nas uobičajena na 16-17 cm što znači  1,2 – 1,25 SJ/ha 

Na koju dubinu se sije?

Samo sjeme šećerne repe (bez pilete) je vrlo sitno i s malom količinom rezervne tvari za ishranu klice. Stoga je jako važna prava dubina koja će omogućiti dovoljno vlage za klijanje ali i kratak neometan put do nicanja. Optimalnom dubinom za sjetvu se smatra dubina 2-3 cm.

Rok sjetve značajno utječe na odluku o dubini sjetve. U ranim rokovima dovoljna je dubina već i 2 cm, a u kasnim rokovima i na lakim tlima moguća dubina zbog potrebne vlage je i  3-4 cm. Dublja sjetva od 4 cm dovodi do velikih šteta.

Kod sjetve je važno voditi računa i o brzini sjetve jer prebrza sjetva smanjuje dubinu te je potrebno stalno provjeravati i dubinu i ostale pokazatelje sjetve (razmak).

4,521 total views, 1 views today