Šećer po hektaru, dobit i budućnost šećerne repe

Što je prinos šećera po hektaru?

Prinos šećera po hektaru ili preciznije Prinos biološkog šećera po hektaru  je umnožak prinosa i digestije. Primjer :  60 t prinosa x 16% digestija = 9,6 tona biološkog šećera Biološki prinos šećera nije i količina šećera koja se dobije preradom, jer se sav šećer ne može izdvojiti iz korijena.

Visoki prinosi korijena s malom količinom šećera koji u umnošku daju niži prinos šećera po hektaru nisu u interesu niti proizvođača (zbog nepotrebno povećanih troškova prijevoza) niti u interesu prerađivača (povećan utrošak energije za dobivanje iste količine šećera). Npr. 55 t korijena šećerne repe sa 17 % digestijom daje veću količinu šećera nego 70 t s 13% digestijom.

Dakle za dobivanje iste količine šećera treba, potrošiti više hraniva i vode u proizvodnji repe,  prevesti 15 tona više, potrošiti vode za 15 tona više pranja korijena, električne energije za 15 tona više rezanja korijena, energije za izdvajanje šećera iz 15 tona više rezanca…Može se dakle zaključiti da je jedini pravi pokazatelj uspješnosti proizvodnje šećerne repe upravo prinos šećera po hektaru.   

Kako izračunati dobit u proizvodnji šećerne repe?

Konačna financijska dobit je najčešće presudna pri odluci o izboru poljoprivredne kulture za proizvodnju. Dobit se računa tako da se od ukupne vrijednosti proizvodnje (vrijednost proizvedene repe + poticaj) oduzme vrijednost ukupnih troškova (vrijednost repromaterijala, radova, i drugih troškova).  

Sama financijska dobit na šećernoj repi je uvijek bila iznad dobiti na ostalim kulturama što se nastoji zadržati i danas. Iz kalkulacije proizvodnje šećerne repe je vidljivo da zbog intenzivne proizvodnje (brojnih radova)  proizvođač šećerne repe na ovoj proizvodnji može ostvariti veliku zaradu naplaćujući vlatiti rad, a koji se u kalkulaciji također prikazuje. 

Koja je budućnost proizvodnje šećerne repe ?

U zadnje vrijeme se pojavila bojazan za opstojnost  proizvodnje šećerne repe u Europi. Nakon što je postignut dogovor između Europske unije i Svjetske trgovačke organizacije koji regulira količine uvoza i izvoza šećera iz europske unije, pa tako i količinu i cijenu šećerne repe i šećera, došlo je do smanjenja broja šećerana i broja proizvođača šećerne repe u EU.

Hrvatska je nakon ulaska u EU također ušla u sustav planirane proizvodnje i kao članica ima pravo godišnje proizvodnje točno određenih količina šećera – 192.877 tona. Reformskim paketom Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2014. – 2020. određeno je ukidanje proizvodnih kvota od 2017.

4,199 total views, 1 views today