Navodnjavanje šećerne repe

Nažalost, navodnjavanje šećerne repe u Hrvatskoj je na vrlo maloj površini iako ova mjera donosi izuzetno povećanje rezultata proizvodnje. To povećanje ovisi o samoj godini i količini oborina ali može iznositi  od 30 do 50%. Na osnovu pokusa zaključeno je da 1 mm/ha navodnjavanja povećava prinos za 150 kg/ha, a na ritskoj crnici za 90 kg/ha.

Kako šećerna repa ima određene potrebe prema vodi koje osigurava kroz padaline ili zimsku zalihu iz tla, tako joj se česti nedostatak treba dodati kroz navodnjavanje. Navodnjavanje šećerne repe ovisi o tipu tla, vlazi prije navodnjavanja, dubini aktivnosti korijena u čiju zonu treba doći 75% primijenjenog navodnjavanja, te samom načinu navodnjavanja.

U prvom periodu razvoja repe obično postoji zaliha zimske vlage te dovoljne količine oborina pa je navodnjavanje najčešće nepotrebno. Izuzetak su godine kada je zbog dugotrajne suše sjetvenog sloja onemogućeno nicanje pa je u tom slučaju potrebno jednokratno navodnjavanje u količini do 20 mm.

U drugom periodu razvoja u kojem dolazi do intenzivnog rasta korijena, najčešće se javlja vodni deficit pa je u tom slučaju potrebno navodnjavanje 2-3 puta po 40-60 mm.

Ako se treće navodnjavanje obavi krajem kolovoza, u pravilu je daljnje navodnjavanje nepotrebno.

Prema tipu tla, orijentacijska količina vode za navodnjavanje iznosi :

  • –       na černozemu 180-220 mm
  • –       na ritskoj crnici 200-240 mm

Od više tipova navodnjavanja kišenje ima prednost.  

2,970 total views, 1 views today