Gnojidba dušikom

Zašto treba paziti na gnojidbu dušikom?

Gnojidbi šećerne repe dušikom poklanja se najveća pozornost jer jedinica aktivne tvari dušika nekoliko puta više djeluje prema djelovanju fosfora i kalija.

S druge strane, ne postoji mogućnost stvaranja dugotrajnijih mineralnih rezervi dušika u tlu pa uz njegovu veliku vremensku i prostornu (po parceli i dubini tla) promjenjivost dolazi do čestih situacija preniske ili prevelike raspoloživosti dušika. Repa je vrlo „proždrljiva“ kultura koja će usvajati koliko joj se ponudi dušika i time narušiti kvalitetu korijena.

No, nedostatak dušika uzrokuje slabiji porast, slab razvoj lisne mase i niži prinos. Kako su te granice vrlo uske, analiza prisutnog dušika i proračun njegovog iskorištenja od izuzetnog su značaja. Osim toga svaki od različitih oblika dušika koji se nalazi u različitim gnojivima (7:20:30, Urea, KAN,… ) ima i različitu dužinu aktivacije za pristupačnost biljci i zato treba paziti i na oblik dušika.

Kada repa usvaja dušik ?

Intenzitet usvajanje dušika po periodima i količinama od presudnog je značaja za količinu proizvedenog šećera po hektaru.

  • U toku 4. i 5. mjeseca usvoji se 3,5 % od ukupne količine dušika.
  • U 6. i 7. mjesecu usvoji se čak 80-90 % ukupne količine dušika
  • U 8. i 9. mjesecu potrebe su vrlo male – oko 10 %.

Ispitivanja u našim uvjetima pokazuju da često umjesto potrebnih 20-30 kg dušika u 9. i 10. mjesecu, biljke usvoje 40-50 kg/ha što se jako loše odrazi na kvalitetu  šećerne repe.

Kada gnojiti dušikom?

Dušik se za šećernu repu daje u tlo višekratno a  najznačajnija gnojidba dušikom obavlja se prije sjetve.

U osnovnoj gnojidbi gnoji se s gnojivima s naglašenim fosforom i posebno kalijem.  Startno se gnoji s ujednačenom količinom hranjiva, npr. 15:15:15, u količinama prema preporukama analize tla.

Klijanci repe osjetljivi su osobito na gnojiva koja sadržavaju dušik u amonijačnoj (UREA) formi, a manje su osjetljivi na nitrate, kalij i natrij pa tako dušik u urei, posebno u količini većoj od 100 kg/ha dodan u vrijeme sjetve, osobito ako se herbicidi primjenjuju prije nicanja, može izazvati štete.

Treći dio dušika se dodaje u prihrani najčešće u obliku   KAN-a (najbolje prema analizi tla) i treba ga dodati ranije.

Štete na repi od manjka dušika ?

Kako je dušik od vitalnog interesa za rast i razvoj biljaka, njegovim nedostatkom dolazi do usporavanja tih procesa. Prvi znaci nedostatka javljaju se na starom lišću koji gube zelenu boju te dobivaju prvo svijetlozelenu a potom i žutozelenu boju. Kasnije ovi stariji listovi nisu u mogućnosti osigurati potrebnu hranu za mlade listove pa se  postupno simptomi  javljaju i na mlađim.  Biljka tada zaostaje u razvoju.

Koje su štete na repi od viška dušika ?

  • Preobilna ishrana dušikom potiče rast nadzemnog dijela biljke uslijed čega biljke imaju preveliku lisnu masu na štetu korijena
  • Zbog jakog razvoja lista raste i veličina glave na štetu tijela korijena
  • Tkivo biljke postaje spužvasto i time znatno neotpornije na bolesti
  • Povećava se udio štetnih dušičnih spojeva na račun šećera i tako narušava tehnološka kvaliteta sirovine
  • Smanjuje se kvaliteta čuvanja – brže truljenje
  • Povećani su troškovi prijevoza
  • Lošija je kvaliteta rezanja korijena i općenito veći troškovi prerade

Kako prepoznati manjak i višak dušika na repi?

Pravo stanje dušika u tlu, dušika koji je na raspolaganju biljkama, moguće je jedino ustanoviti putem analize tla.

Međutim, već po samom izgledu usjeva može se zaključiti manjak ili višak dušika. Prevelika količina dušika daje nerazmjerno veliku lisnu masu tamnozelene boje a manjak slabije razvijen list svijetlozelene do žutozelene boje. Slični simptomi kao i nedostatak dušika mogu se javiti i iz drugih razloga kao što su bolesti, suša, herbicidi i sl.

2,035 total views, 2 views today